Najenigmatičnija holivudska zvezda, američki glumac Kevin Spejsi, internacionalnu slavu stekao je devedesetih godina. Uspešnu karijeru danas u punom sjaju nastavlja kao kongresmen Frenk Andervud u seriji "Kuća od karata" produkcijske kuće "Netfilx"
Posle filmova The Usual Suspects (1995), Seven (1995) kasnije LA Confidential, American Beauty i Superman Returns,
Kevin Spejsi katapultiran je među internacionalne zvezde i zaslužio je
titulu najvećeg glumca te dekade. Sledile su brojne, različite uloge da
bi se njegovim zaokretom ka televiziji i liku Frenka Andervuda konačno
složile sve kockice. Spejsi je nedvosmisleno veoma talentovan, poseban i
različit od ostalih. Osim toga, veoma je cenjen i kao pozorišni glumac,
upravnik, filmski producent, reditelj...
Ovaj glumac vrhunske kompetentnosti često je opisivan kao kameleon. Do
visokog umetničkog nivoa stigao portretisanjem galerije inteligentnih,
arogantnih, hladnokrvnih, sadističkih, bezobzirnih, moralno
ambivalentnih karaktera, rangirajući ih od pomalo sumnjivih pa sve do
pravih ubica. Prepoznatljiv, dubok glas sa rastegnutim vokalima, samo je
šlag na torti njegove zasluženo visoke glumačke reputacije koju ima
među svojom generacijom.
Spejsi nije običan glumac koji nudi intimu i koga će gledalac moći da
iščita. Možemo ga smatrati i najboljim glumcem svih vremena ako
prihvatimo činjenicu da je gluma torba prepuna trikova koja ostavlja
malo ili nimalo prostora za realno ljudsko biće. Spejsi je muškarac koga
uloga toliko apsorbuje da izvan nje zapravo i ne postoji, snažna
ličnost koja se usuđuje da živi na svoj način. Nikada nije sreo ženu
čije su intelektualane granice bliske njegovim i svoj život isključivo
posvećuje radu i novim veštinama svog zanata.
Dobro očuvana privatnost
Za nekog ko opsesivno čuva privatnost, prema rečima ljudi iz
šou-biznisa, vlada uverenje da se više zna o Marsu nego o njegovom
životu! Svojevremeno je u Londonu imao jedan incident u kome je bio
brutalno pretučen. Tako izubijan pojavio se u policiji i prijavio
slučaj, a onda je ubrzo povukao izjavu!? To je očigledan znak da
jednostavno želi da se skloni od svake vrste pozornice i svoj život
uspešno drži daleko od očiju javnosti.
Bez obzira na tajnovit život, Spejsi je najpoželjniji muškarac koga u
Americi i Britaniji svi žele za prijatelja. Danas živi blizu londonskog
pozorišta Old Vic čiji je umetnički direktor. Na putu do posla
obavezno svrati u jedan italijanski kafić na doručak. Uveče izlazi i
druži se sa kremom londonskog društvenog života. Posećuje i političke
skupove (poznato je da je prijatelj Bila Klintona).
Na glasine se svakako ne bi trebalo osvrtati. Ipak, Spejsi je velika
zvezda već više od dve decenije, nije oženjen niti je ikad viđen s nekom
devojkom, pa samim tim ostavlja prostor za različite medijske
spekulacije o svojoj seksualnoj orijentaciji. Na obe dodele Oskara
stigao je sa svojom majkom za koju je bio jako vezan. Imao je veoma loš
odnos s ocem koji je kontrolisao porodicu, zavodio red u njoj i nije
dozvoljavao da deca gledaju televiziju. U jednom razgovoru, cinično je
rekao da je u tome uživao jer je svakodnevno sazrevao!? Inače, detalji
iz njegovog života apsolutna su tajna i nije kao ostali glumci koji
često fingiraju svoju virtuelnu biografiju kako bi pridobili javnost.
Spejsi ima dva psa, sve drugo predstavlja totalnu misteriju. Svojevremeno je u jednom broju prestižni časopis Vanity Fair imao članak pod naslovom Kevin Spacey has a Secret ( Kevin Spejsi ima jednu tajnu), a magazin Esquire
često implicira da je Spejsi homoseksualac, ali on nikada ništa nije
odgovorio tim povodom. Inače, u svojim nastupima daje ambivalentne
odgovore: „Živim u svetu u kome radim sa mnogo različitih ljudi po čitav
dan. Oni su moji prijatelji i ja ih obožavam. Mnogi od njih su
homoseksualci. Ne razumem zašto bih skakutao i govorio: Ja nisam jedan od njih!
Ako neko želi da to misli o meni, slobodno. Nemam interes niti da
demantujem niti da potvrđujem navode o sebi. Mene to jednostavno ne
zanima. Ne živim laž! Mora da se razume da neki ljudi imaju pravo da ne
komentarišu svoj privatni život, ali to ne znači da žive laž. Razlikujem
se od onoga što bi drugi voleli da jesam. Mene ne zanima politička
korektnost. Ničiji privatni život nije javni interes i to je donja crta,
kraj priče!”
Američki pisac i scenarista Kevin Sesams intervjuisao je i navaljivao na
Spejsija da javno obelodani svoju seksualnu orijentaciju. Konverzacija
je bila krajnje civilizovana, Spejsi nikad ništa nije direktno odgovorio
braneći svoje pravo da radi sve što privatno želi! Iako zapravo nije
dao nikakav odgovor, podigao je prašinu. A onda je u jednom trenutku
iznenada izjavio za magazin Playboy da nije propovednik i nije
homoseksualac: „Ljudi imaju različite razloge za način života koji vode i
žive. Svi razlozi ne pripadaju istoj kategoriji. To je linija koju
nikad neću preći. Ako će ljudi o tome govoriti i ako im je to jedina
životna tema, bar da im kažem šta nisam! Ali, nikad nisam rekao šta
jesam.”
Kako je još odavno objasnio, što se manje o njemu zna, lakše mu je da
ubedi gledaoca u karakter koji igra na platnu. To dopušta publici da
gleda film ili predstavu i zaista poveruje da je zapravo on ta osoba.
Izvodi iz biografije
Rođen je 26. jula 1959. godine u gradu Saut Orandžu, u Nju Džersiju.
Najmlađi je od troje dece. Njegovi preci sa majčine strane potiču iz
Švedske. Zahvaljujući očevom poslu, porodica se dosta selila i na kraju
skrasila u Kaliforniji gde se mladi Kevin razvio u jednog malog
delinkventa (zapalio je sestrinu kućicu na drvetu?!).
Otac ga je odmah poslao u vojnu školu (Northridge Military Academy)
kako bi se malo smirio, sve dok nekoliko meseci kasnije nije izudarao
školskog druga i bio izbačen. Ipak, i za to kratko vreme shvatio je da
mu se dopada gluma! Spejsi se nekako smirio u srednjoj školi (Chatsworth High School)
gde je sve svoje buntovne, dramatične tendencije i motive uspešno
pretočio u amatersku glumačku karijeru. Interes za glumu i gotovo
enciklopedijsko znanje o filmu sticao je od ranog detinjstva kad se noću
iskradao da na televiziji gleda šou-programe. Kasnije je u srednjoj
školi bežao iz škole kako bi posećivao filmske retrospektive. Kao
adolescent, formirao je dramski amaterski klub u kome je fascinantno
oponašao svoje omiljene glumce.
Rani radovi
Kratko je bio na koledžu koji je napustio, kako kaže, po savetu svog
najboljeg školskog druga Vala Kilmera. Upisao se na dramsku akademiju na
Džulijardu. Posle dve godine učenja, jedva je čekao da počne da radi,
pa je napustio studije bez diplome i pridružio se pozorišnoj dramskoj
grupi New York Shakespeare Festival. Prvo Spejsijevo pojavljivanje na pravoj pozornici dogodilo se 1981. godine u drami Henri VI.
Vodeći čovek trupe bio je Džozef Pap koji je živeo za to da nekog mladog
glumca ubaci u stvarni pozorišni svet, pa je sledeće godine Spejsi već
imao debi na Brodveju u jednom Ibzenovom komadu. Dokazao se kao
izvanredan, veoma kompetentan glumac. Već 1986. igrao je sa svojim
idolom Džekom Lemonom u drami Judžina O'Nila Long Day's Journey Into Night
(Dugo putovanje u noć). Uskoro je počeo ozbiljnije da se interesuje za
film, ali je ipak ostao aktivan u pozorištu, pa je tako 1991. osvojio
nagradu Tony za ulogu ujaka Luija u brodvejskom hitu Nila Sajmona Lost in Yonkers, a ponovo 1999. godine za glumu u O'Nilovom komadu The Iceman Cometh.
Filmska karijera
Spejsijeva filmska karijera razvijala se tiho i skromno, sa ulogama poput one malog lopova u filmu Heartburn
(1986). Doživljavan uglavnom kao karakteran glumac a ne glavni, nekako
je u sledećim filmovima ostao na periferiji, ali je ipak privukao pažnju
kao zlikovac u TV seriji Wiseguy (1987) . Ta uloga bila je prva u dugoj liniji mračnih, manipulativnih karaktera koje je igrao: menadžer u ostvarenju Glengarry Glen Ross (1992), sadistički izvršni direktor u Swimming With Sharks (1994), ozloglašeni svedok Verbal Kint u filmu The Usual Suspects (1995), uloga koja mu je donela i Oskara za najbolju sporednu ulogu i definitivno ga lansirala u holivudsku stratosferu.
Te iste godine fenomenalno je izneo ulogu u trileru Dejvida Finčera Seven. Posle pojavljivanja sa Paćinom u filmu Looking for Richard (1996), Spejsi je imao svoj rediteljski debi sa niskobudžetnom, ali izuzetno dobro primljenom dramom o taocima Albino Alligator (1996). Vratio se glumi, pokupio najbolje kritike kao detektiv u L.A. Confidential (1997) i osumnjičeni za ubistvo Džim Vilijams u Midnight in the Garden of Good and Evil (1997). U oktobru 1999, samo četiri dana nakon premijere mračne satire iz predgrađa American Beauty
(Američka lepota), Spejsi je dobio svoju zvezdu na holivudskom Bulevaru
slavnih. Uloga sredovečnog Lestera Barnema, koji je svojom surovošću
plenio pažnju publike, donela mu je drugog Oskara.
Pozorište
Februara 2003. napravio je veliki korak u svojoj karijeri i vratio se u pozorište. Našao se na čelu umetničkog odbora The Old Vic Theatre Company koji je trebalo da spase slavni londonski teatar.
Njegova prva pozorišna produkcija i režija bila je za komad Cloaca
(2004). Svoj šekspirovski debi na tlu Britanije napravio je naslovnom
ulogom Ričarda II naredne godine, a već 2006. doveo je filmskog
reditelja Roberta Altmana da režira malo poznat komada Artura Milera Resurrection Blues.
Uprkos promašaju, Spejsi je ostao optimističan, i insistirao na stavu
da su greške samo deo sveobuhvatnog učenja. Zatim je imao glavnu ulogu u
O'Nilovom komadu A Moon for the Misbegotten da bi ga 2007.
godine preselio na Brodvej. „Žudim za pozorišnim ritualima, obožavam
miris pozorišta i samo želim da radim predstave koje me inspirišu”, kaže
Spejsi i dodaje: „Film više nije moj prioritet. Sa svojim uspehom želim
da učinim nešto što će nadići mene samog. Ne zanima me lična karijera,
zainteresovan sam samo za uticaj koji lično mogu da imam na karijere
mladih glumaca i, naravno, publiku! To što sam umetnički direktor
pozorišta, moj je san koji živim. Radim onako kako to želim.”
Spejsi je 2013. godine dobio glavnu ulogu u političkoj drami House of Cards (Kuća od karata), baziranoj na istoimenoj britanskoj seriji iz 1990. godine. Prva sezona dobila je nominaciju za nagradu Emmy,
a Spejsi je pobrao sve moguće komplimente. Serija je u međuvremenu
stekla kultni status i s nestrpljenjem očekujemo četvrtu sezonu koja će
se emitovati početkom naredne godine.
Komentari (0)