Lepota i zdravlje / Intervju
Parfem

Parfemi su moja strast

Za sebe skromno kaže da je ništa više do bloger, strastveni ljubitelj parfema o kojima uživa da piše. Ipak, svojim tekstovima, interaktivnim predavanjima i načinom na koji doživljava i interpretira mirise, Zagrepčanin Juraj Sotošek Rihtarec uspeo je da zaintrigira mnoge parfemske kritičare

Piše: Jelena Đukić (www.mojneseser.com) Foto: Press

Juraj Sotošek Rihtarec, autor bloga BL'eauOG, trenutno živi i studira u Parizu, a nedavno je na samo 24 časa posetio Beograd. Bilo je više nego prijatno razgovarati sa njim o kulturi i istoriji mirisa, modernoj parfemskoj industriji i novom shvatanju parfema kao osme umetnosti.

Kada i zahvaljujući kome ste počeli da se interesujete za parfeme?
Tokom studija beskrajno sam voleo da posećujem parfimerije i isprobavam različite parfeme. Upravo tada sam pokrenuo i svoj blog, koji sam simbolično nazvao BL'eauOG. Pisao sam o raznim mirisima, a oni najneobičniji bili su dovoljni da se potpuno zaludim svetom parfema. Tako je pisanje bloga za mene postalo jedno opuštajuće iskustvo. Istinski polet doživeo sam na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu, kada sam upoznao profesora i svog tadašnjeg mentora, Zorana Kurelića. On me je zapravo uveo u svet različitih mirisa - niche parfema, koji se prave u manjim serijama i nisu komercijalni poput onih konvencionalnih. To novo otkriće dalo mi je impuls da se zanimam za parfeme na drugačiji način. Shvatio sam da mirise mogu da povežem sa svim onim što sam učio, različitim socijalnim teorijama i umetničkim pravcima.

Vaša predstavljanja parfema kroz epohe i umetnost naišla su na odličan prijem među velikim imenima u ovoj oblasti. Koliko vam je blog pomogao da uđete u neobičan parfemski svet?
Maksimalno! Blog je bio moja ulaznica u taj i dalje ekskluzivan, potpuno zatvoren krug. Pružio mi je mogućnost da upoznam većinu danas najcenjenijih parfimera i vidim kako zaista teče proces nastanka jednog parfema. Posebno sam ponosan na činjenicu da sam kao autor BL'eauOG-a bio pozvan da u okviru globalnog projekta TEDx održim govor na temu Parfem kao umetnost.

Koliko se današnji koncept nastanka parfema izmenio u odnosu na neke ranije epohe?
U prošlosti, parfemi su bili ekskluziva koja se graničila sa umetnošću. Ponajviše zbog prirodnih sastojaka koje je danas gotovo nemoguće koristiti jer su zabranjeni. Uz to, parfemi su u prošlosti za mnoge bili i prilično nedostupni. Sa globalizacijom, brojni brendovi počinju da prodaju parfeme u drogerijama i na taj način gube na svojoj ekskluzivnosti. Što više boravim u Parizu i što se više krećem u tim krugovima, vidim koliko su parfemi danas postali puka komercijala. Brojne kuće ih kreiraju sa idejom da ih što pre prodajum a ne da se poput velikih klasika zadrže i traju decenijama.

Upravo od vas bio onda bilo zanimljivo čuti koje sve kriterijume treba da ispuni jedan kvalitetan parfem?
Kao prvo, da sadrži izuzetno dobre sastojke koji nisu jeftini. Postoje parfemske kuće koje svoje parfimere šalju na put oko sveta kako bi otkrili nove, prirodne esencije. Tako predano i istančano biranje sastojaka opravdava i visoku cenu. Dakle, sastojci i kvalitetna kompozicija, kreativnost, individualnost, originalnost... sve su to karakteristike koje bi jedan dobar parfem objedinjeno morao da ima u bočici.

Kao vrstan poznavalac parfema recite nam, kada kupujemo parfem, da li on bira nas ili mi njega?
Definitivno – mi biramo miris. On čeka negde skriven, na nekoj polici, a mi ga tražimo dok ga ne nađemo. Duboko verujem da naše čulo mirisa korespondira s našom individualnošću. Parfem biramo svojim karakterom, a onda ga vezujemo uz nekoga ili nešto, uz bivše ljubavi ili određena mesta.

Ljudi obično tragaju za parfemima koji mirišu prijatno. Ipak, u niche svetu mirisa, za neka od najinteresantnijih ostvarenja može se reći da su veoma neobična. Šta nam poručuju takve kompozicije? Mora li parfem baš uvek da bude opšteprivlačan?
Naravno da ne mora. U savremenom parfimerstvu izrodio se veliki broj avangardnih ideja. Baziranje parfema na jednom molekulu, samo je jedan od primera. Sve više parfimera teži da nas vrati našim korenima. Savršen primer za to jeste parfem Secretions Magnifique niche brenda Etat Libre d'Orange. Hrabrost da se taj parfem napravi, za mene predstavlja vrhunac modernog parfimerstva. Reč je o korišćenju potpuno sintetičkih sastojaka kako bi se kreirao najodbojniji i istovremeno najprirodniji miris koji postoji, a to je miris znoja ili ljudskih izlučevina. Ja sam fasciniran tim parfemom.

Koga od savremenih parfimera, takozvanih noseva, najviše cenite?
Geza Šen meni je jedan od najdražih parfimera i lično ga poznajem. Izdvojio bih i Alberta Morilasa. On je tipični mainstream (konvencionalni) parfimer, ali svaki parfem koji napravi postaje apsolutni hit na tržištu. Zatim veliko poštovanje imam prema Ramonu Monegalu, parfimeru iz Barselone. Od svih kreatora mirisa koje znam, on je najstrastveniji. Jako je klasičan, koristi najskuplje sastojke, bočice od bakelita i svaka njegova kreacija ima originalnu priču. Svojim ponašanjem i ljubavlju prema radu, pripada parfemskoj aristokratiji.

Niste spomenuli nijednu ženu. Kako gledate na njihove mirisne kreacije?
Žena ima veoma malo i voleo bih da napišem jedan članak na tu temu. Parfimerstvo je kao i politika, prilično muški posao. Ipak, tri žene vrhunski parfimeri su Anik Menardo, Sofija Grojsman i Olivija Đakobeti. Volim da kažem kako bi Olivija trebalo da uđe u Panteon besmrtnih jer su njene kreacije među najlepšim na svetu. Nadam se da će joj se jednog dana odati počast kao jednoj od najvećih u istoriji parfemske industrije.

 

Prateći blog BL'eauOG, potajno želim da zavirim u vašu privatnu kolekciju mirisa. Koliko ih imate?
Pasionirano volim da isprobavam parfeme i na blogu često pišem o novitetima pre nego što se pojave na tržištu. To je velika prednost budući da trenutno živim u Parizu, gde pohađam master studije na Sorboni. U Zagrebu, gde sakupljam parfeme, ne znam više ni gde da ih držim jer oni zaslužuju posebno mesto. Uskoro planiram da renoviram stan i napravim niše, mala udubljenja u zidu, pa da ih poređam kao na izložbi. Za sada to izgleda neglamurozno, u kutijama i na pretrpanim policama. Međutim, u poređenju sa haosom koji sam zatekao u kancelariji kreativne direktorke kozmetičke kuće Guerlain, kod mene je i dalje sve u redu. (Smeh)

Čula sam da negodujete kada vas u medijima nazivaju ekspertom ili teoretičarem parfema. Imate li uzore u poslu kojim se bavite?
Ekspert zvuči dosta pretenciozno, a pojam teoretičar parfema u svetu se nigde ne koristi. Nešto najpribližnije bio bi termin kritičar. Inače, pravim kritičarem parfema smatram Čendlera Bura, bivšeg kolumnistu Njujork tajmsa i prvog kustosa olfaktivne umetnosti njujorškog Muzeja za umetnost i dizajn (MAD). U svojim kolumnama, on je zvezdicama ocenjivao parfem uz obrazloženje zašto je dobar ili ne. Takođe, spomenuo bih i Luku Turina, autora nekoliko najprodavanijih knjiga o parfemima, koji o njima piše na jedan vrlo kritičan način.

 

Lepota i zdravlje / Intervju
Milica

Šminka je pre svega - stav

Vikalo

Koža je ogledalo zdravlja